PRAKSA I PONAŠANJE GOSPODARSKIH SUBJEKATA U RAZDVAJANJU OTPADA NA OTOKU KRKUReport as inadecuate




PRAKSA I PONAŠANJE GOSPODARSKIH SUBJEKATA U RAZDVAJANJU OTPADA NA OTOKU KRKU - Download this document for free, or read online. Document in PDF available to download.

Media, culture and public relations, Vol.7 No.2 October 2016. -

U članku se iznosi dio rezultata istraživačkog projekta „Istraživanje o praksi i ponašanju spram ekološke odgovornosti i raspolaganja otpadom na otoku Krku- realiziranog u suradnji sa komunalnim poduzećem „Ponikve- na otoku Krku. Istraživanje je provedeno u rujnu 2012. godine, na uzorku od 88 gospodarskih subjekata koji djeluju u 14 mjesta otoka Krka. Istraživanje je provedeno metodom anketnog upitnika, slučajnim odabirom subjekata, a odgovore na postavljena pitanja davali su osobe zadužene za raspolaganje i zbrinjavanje otpada vlasnik, rukovoditelj, zaposlenik. Analiziraju se stavovi ispitanika o važnosti zaštite okoliša za razvoj turizma, utjecaj pojedinih djelatnosti na stanje okoliša te utvrđuju proekološke aktivnosti koje se provode u tim gospodarskim subjektima. Analizira se stav o važnosti zaštite okoliša na razini turizma te utjecaj koje pojedine djelatnosti imaju na stanje okoliša otoka Krka. Ispitanici daju procjenu utjecaja okoliša na pojedine djelatnosti. Analizira se praksa razdvajanja otpada u vlastitoj firmi, te stavovi o učestalosti praske razdvajanja otpada obzirom na različite gospodarske djelatnosti na otoku Krku. Analizira se praksa postupanja sa opasnim otpadom, organskim otpadom te se utvrđuju razlozi nerazdvajanja otpada. Istraživanje je pokazalo da je za 43% ispitanika zaštita okoliša presudna za razvoj turizma, dok 57% ocjenjuje da su značajniji i drugi čimbenici. Glede proekoloških aktivnosti, pravilno gospodarenje otpadom provodi 88,6% firmi, dok racionalnu potrošnju vode prakticira 56% firmi, a racionalizaciju potrošnje električne energije 80%. Pravilno gospodarenje otpadom je najviše zastupljeno u restoranima 100%, zatim u trgovini i kiosku. U većini gospodarskih subjekata 72,2% otpad se svakodnevno razdvaja, dok je svega 3,5% subjekata u kojima se otpad uopće ne razdvaja. Kada se radi o opasnom otpadu, 48,3% firmi odlaže taj otpad na propisano mjesto. Razloge za nerazdvajanje otpada sudionici istraživanja pronalaze u maloj količini otpada, nedovoljnom broju kanti i kontejnera, prevelikoj udaljenosti kanti i kontejnera od mjesta stvaranja otpada, a ističe se i nedovoljna razina ekološke svijesti zaposlenika. U poticajima za razdvajanje otpada ispitanicI su se izjasnili za penalizaciju, tj. novčano kažnjavanje tvrtki za nesavjesno ponašanje prema otpadu 42% te u dodjeljivanju posebnog znaka kvalitete tvrtkama koje razdvajanju otpad. Sudionici su pitani o zadovoljstvu kvalitetom usluga komunalnog poduzeća „Ponikve- te je utvrđeno da je zbrinjavanje otpada usluga s kojom je najviše ispitanika jako zadovoljno 39,8% i srednje zadovoljno. Nezadovoljstvo uslugama zbrinjavanja otpada izrazilo je 12,5% sudionika.

gospodarenje otpadom; zaštita okoliša; proekološke aktivnosti; razdvajanje otpada



Author: Zdenka Damjanić - ; Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

Source: http://hrcak.srce.hr/



DOWNLOAD PDF




Related documents