UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA Pinus halepensis Mill POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠAReport as inadecuate




UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA Pinus halepensis Mill POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠA - Download this document for free, or read online. Document in PDF available to download.

Journal of the Forestry Society of Croatia = Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins = Revue de la Societe forestiere Croate, Vol.137 No.9-10 October 2013. -

Šumski požari značajno utječu na degradaciju staništa u Hrvatskoj i na cijelom Sredozemlju. Od 1995. godine do 2012. godine na krškom području Hrvatske bilo je 4 279 požara. Ukupna izgorena površina iznosila je 242 690 ha, odnosno 56,70 ha po požaru. U Hrvatskoj alepski bor Pinus halepensis Mill. dolazi u različitim vegetacijskim zonama koje imaju različite klimatske karakteristike. Istraživanja su provedena na tri jadranska otoka. Otok Rab nalazi se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, dok se otoci Brač i Korčula većim dijelom nalaze u stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni. Ukupna količina oborina u Rabu iznosi 1087 mm, u Sutivanu Brač 716 mm te u Korčuli 1000 mm godišnje. S obzirom na uvjete podneblja tijekom ljetnih mjeseci povećava se opasnost od nastanka i širenja šumskih požara. Rizik je najveći u šumskim kulturama ili autohtonim sastojinama alepskog bora, posebno ako se ne provode šumsko-uzgojni radovi. U pravilu to se odnosi na radove čišćenja u prvim godinama, te na prorede u kasnijim godinama. Na temelju odgovarajućih klimatskih parametara dobivene su mjesečne Mounthly Severity Rating, MSR i sezonske Seasonal Severity Rating, SSR potencijalne žestine. Ocjena potencijalne žestine izračunata je primjenom kanadske metode Canadian Forest Fire Danger Rating System, odnosno njegovog podsustava meteorološkog indeksa požara Fire Weather Indeks, FWI. Cilj istraživanja je analizirati klimatske parametre i njihov utjecaj prema sastojinama alepskog bora u različitim stanišnim uvjetima, sa svrhom korištenja dobivenih žestina kao preventivnih mjera u zaštiti šuma, kao i odnos klimatskih parametara prema temeljnim obilježjima odgoda zapaljivosti, trajanje gorenja, sadržaj vlage finog šumskog goriva alepskog bora. Rezultati sugeriraju da su bitno veće vrijednosti MSR za kolovoz nego za srpanj. Iz srednjih sezonskih ocjena žestina vidljivo je da su one niže na otocima Korčuli i Rabu u odnosu na otok Brač. Klimatski parametri različito koreliraju s temeljnim obilježjima finoga goriva, odnosno s odgodom zapaljivosti DI, trajanjem gorenja DC i sadržajem vlage živoga goriva LFMC.

šumski požari; alepski bor; mjesečna ocjena žestina; sezonska ocjena žestina; fino šumsko gorivo



Author: Roman Rosavec - ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zoran Šikić - ; Sveučilište u Zadru Željko Španjol - ; Šumars

Source: http://hrcak.srce.hr/



DOWNLOAD PDF




Related documents