Muzeji, umjetnost i povijet Razmatranja uz raspravu Pavla Vuk-Pavlovića Umjetnost i muzejska estetikaReport as inadecuate




Muzeji, umjetnost i povijet Razmatranja uz raspravu Pavla Vuk-Pavlovića Umjetnost i muzejska estetika - Download this document for free, or read online. Document in PDF available to download.

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol.13. No.1-2 25-26 December 1987. -

Iako je interpretativno riječ o estetičkoj tematici, autor smatra važnim istaknuti historiografsku činjenicu da je Vuk-Pavlovićevo glavno djelo Spoznaja i spoznajna teorija objavljeno 1926, dakle samo godinu dana ranije o Heideggerovog kapitalnog djela Sein und Zeit. Podatak je važan utoliko, što se filozofijski izvodi cjelokupne Vuk-Pavlovićeve estetike oslanjaju na njegovu spoznajnu teoriju kao ishodište. Pa premda su sve Vuk-Pavlovićeve rasprave, koje sustavno strukturiraju njegove estetičke nazore, objavljene poslije drugog svjetskog rata, one u definiranju estetike kao nauke o doživljaju zapravo nadovezuju na nekoliko linija evropske filozofije prve polovice 20. stoljeća, te po svom karakteru na taj način integralno pripadaju onome što•se naziva »evropskim kontekstom« toga vremena. Izuzetak u smjeru vremenskog povijesnog pomaka čini važna Vuk-Pavlovićeva rasprava pod naslovom Umjetnost i muzejska estetika, 11963, 21976, kojom su ne samo dotaknuti nego i otvoreni aktuelni problemi filozofije umjetnosti kako ih profiliraju najplodniji misaoni napori na svjetskom planu druge polovice 20. stoljeća.

U apostrofiranoj Vuk-Pavlovićevoj raspravi, nakon što je uočena činjenica da su muzeji epohalno eminentno novovjeka institucija, teorijska se problematika razvija konstatacijom, pa interpretacijom fenomena formalizacije i obezvremenjivanja umjetnina kao izložaka, koje, smještanjem u muzeju, ne samo što mijenjaju svoje izvorno mjesto i funkciju, nego i smisao. Definitivno su i posvema »estetizirane«, ako im to možda i nije bila prvobitna namjena. Pri prikazu evidentne srodnosti u potrebi razrade istog problema kod Vuk-Pavlovića s njegovom tematizacijom kod niza evropskih autora, pa i onih formata M. Heideggera i H. G. Gadamera, ujedno je pokazano kako je razumijevanje Vuk-Pavlovićeva shvaćanja umjetnosti također konstitutivno determinirano respektiranjem dimenzija temporalizacije i povijesnosti. Zato je upozoreno da je za uvid u Vuk-Pavlovićev estetički koncept nužno uzeti u obzir još i neke druge njegove rasprave, od kojih prvenstveno spis Filozofije i svijetovi, te Značenje povijesne predaje.

Osim interpretacije Vuk-Pavlovićevih estetičkih pogleda postupno je u izlaganju načelno postavljen problem muzeja i fenomena muzealizacije uopće, s nakanom da se spozna kako muzeji nisu i ne moraju biti skladišta mrtvih, prašnih stvari prošlosti. Umjesto zastiranja autentičnosti umjetnina i pražnjenja njihove smislovitosti »galerističkom« odnosno muzeološkom formalizacijom tj. »estetizacijom« potrebno je u muzejima razaznati mogućnost otkrivanja punoće i bitnog smisla svakog umjetničkog djela. Rješenje za to dade se naslutiti kako u nadmašivanju »muzejske estetike« tako i relativizma historizma, u otklanjanju falsificiranja ili razaranja povijesti, a u pravcu razabiranja, otkrivanja i dosizanja prave povijesnosti.



Author: Zlatko Posavac -

Source: http://hrcak.srce.hr/



DOWNLOAD PDF




Related documents