Lagadska akademija i njezini nasljedniciReport as inadecuate




Lagadska akademija i njezini nasljednici - Download this document for free, or read online. Document in PDF available to download.

Proceedings of the Faculty of Economics and Business in Zagreb, Vol.3 No.1 December 2005. -

Pretpostavljam da čitateljima ovog mog priloga nije ni na kraj pameti da se zanosim

besmislenom idejom opisivanja te Lagadske akademije koju je već davno prezentirao

Jonathan Swift u knjizi Gulliverova putovanja. Moja nakana je da podsjetim naše ekonomiste

na onaj, kako mi se čini, ne osobito poznat dio Swiftovog teksta koji nas svojom

izrazitom ironijom i aluzijom može natjerati na razmišljanje o uzrocima i te naše nemoći

dolaska do pouzdanih i primjenljivih ekonomsko političkih zaključaka. Ipak se plašim da ni

ta moja, ne osobito pretenciozna nakana, neće biti dobrohotno prihvaćena od nemalog broja

onih kojima je namijenjena. Poseban razlog tome je činjenica da su u mom tekstu i to od

polaznog značenja, zadržane aluzije koje bi mogle biti shvaćene kao rugalice upućene

nekim našim ekonomsko političkim ljekarnicima i terapeuticima koji, priznati im se mora,

svoje zaključke ne sisaju iz malog prsta, nego ih izvode na osnovu fundiranih teorijskih

osnova, pa su upravo zbog toga uvjereni da tim svojim istraživanjima kreiraju bogom dane,

spasonosne terapeutske zahvate kojima bi se teško bolesno i gotovo nepokretno hrvatsko

gospodarstvo pokrenulo u visine dostojne naziva znanstvene uzoritosti. Bezgranično

zaljubljeni u te svoje kreacije postaju potpuno onesposobljeni da dobronamjerno prihvate i

najumjerenije opaske, pa stoga i ne zapažaju da te njihove konstrukcije nisu ništa drugo do

usmrđeni mućak u pravilu umotan znanstvenom terminologijom koja po mnogo čemu

nalikuje na zavodljivu pjevačku koloraturu. Čudesno je da se tom, uvjetno rečeno, koloraturom

služe i priznati znanstvenici, a da toga nisu ni svjesni. Primjera za to ima napretek, a po

mojoj prosudbi impresivan slučaj susreo sam kad je jedan istaknuti član jedne naše Vlade

pred velikim skupom istaknutih ekonomista izjavio da se politika koju zastupa ta Vlada

utemeljuje na poznatom Harrod Domarovom modelu. To je izjavio iako konkretna hrvatska

gospodarska scena nikakve veze nije mogla imati s tim načelnim teorijskim modelom, a

svodila se na pokušaj krpanja bezbrojnih rupa izazvanih devastacijom koju je izazvala

20 Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 3, 2005.

prethodno provođena privatizacija koja je za sobom ostavila golemu nezaposlenost, obezglavljeno

bankarstvo i industrijsko rasulo.

Za razumijevanje te naše tragikomedije poučan je Gulliverov obilazak katedarskih kubikola

Lagadske akademije i u mnogočemu poučniji od prekapanja naših takmičarskih

skladišta objavljenih i neobjavljenih mudrolija, čiji se autori skandaliziraju kako to da ih

državni upravljači ne koriste, a da se pri tom i ne zamisle što bi se dogodilo kad bi Vlada

pokušala primijeniti sve te mudrosti. Cjelokupna svjetska praksa pokazuje nam da svaka

vlada bez obzira koliko joj politika bila uspješna, samo jednim uhom sluša što se sve priča i

njoj savjetuje dok u praksi pokušava provoditi neku strategiju koju je sama izabrala. Sve se

svodi na to koliko joj je strategija dobro zamišljena i da li se ona dosljedno provodi.

Moje aluzije, što se nas ekonomista tiče, pa ma koliko izgledale pesimističke, pa i netolerantne

ipak su daleko od toga. One su, uz određene pretpostavke optimistične, ukoliko

se uvaži da je za ostvarenje pravih rješenja potrebno strpljenja i vremena iskorištenog za

smireno razmišljanje i dijalog obdaren uvažavanjem. Osnovni smisao i sadržaj ovog teksta

u nikojem slučaju nije kritika nego pokušaj razmišljanja o složenim problemima koji nas

satiru, a koji kao takvi zahtijevaju svestrana i mukotrpna istraživanja koja po mnogočemu

nalikuju na pometačinu bezbroja malih i velikih propusta i to kako u sferi makro, tako i

mikro politike. Čarobnih rješenja poznato je da nema, osim u pričama za malu djecu.

Pretpostavljam da više nitko ne očekuje da bi tim pretragama mogli negdje na teritoriju

Hrvatske pronaći skriveno blago cara Salamona i kraljice od Sabe. Stoga, osnovni smisao

ovog priloga nije u prekapanju, nego je to pokušaj dokazivanja najznačajnih slabosti

ekonomske misli koja je dobrim djelom nekorisna za ekonomsko političku praksu.

Pometačina naših konkretnih problema za ovaj je tekst tek od usputnog značenja, ali

je od značenja kao argumentacija koja potvrđuje osnovnu tezu.

Istaknuti glavni smisao i sadržaj ovog priloga nosi sa sobom i neke opasnosti, a glavna

je da pisanjem ovog teksta ne nagazim na neku čegrtušu pa ću zbog toga neke misli izostaviti,

s tim da ću se što je više moguće osloniti na snažna pleća J.Swifta.



Author: Ivo Perišin -

Source: http://hrcak.srce.hr/



DOWNLOAD PDF




Related documents