HRANA ZA KAVEZNI UZGOJ LUBINA I KOMARČE — RAZVOJ I PERSPEKTIVEReport as inadecuate




HRANA ZA KAVEZNI UZGOJ LUBINA I KOMARČE — RAZVOJ I PERSPEKTIVE - Download this document for free, or read online. Document in PDF available to download.

Croatian Journal of Fisheries : Ribarstvo, Vol.64 No.3 September 2006. -

Početak komercijalnog uzgoja lubina u kavezima temeljen je na hranidbi modificiranom pastrvskom prešanom peletom i na dohrani mljevenom srdelom.

Danas se hranidba gotovo u cijelosti temelji na ekstrudiranoj hrani koja je nutritivno prilagođena uzgoju morskih vrsta riba. Rezultati znanstvenih istraživanja dosta precizno upućuju na temeljne nutritivne potrebe lubina i komarče. Preporučeni odnos probavljivih bjelančevina i probavljive energije DP-DE u krmivu je, prema različitim autorima, između 19 i 21 g-MJ ili 21 i 24 MJ-kg, ovisno o uzrastu. Varijacije u rezultatima znanstvenih istraživanja proteklih godina vjerojatno su uvjetovale i znatne varijacije DP-DE u komercijalnim krmivima različitih proizvođača. Za utvrđivanje optimalnoga aminokiselinskog sastava krmiva najčešće se iskorištava sastav bjelančevina cijelog uzgajanog organizma. Relativni sadržaj masti u krmivima za lubina i komarču kreće se oko 20%. Esencijalne masne kiseline posebno HUFA n 3 osiguravaju se dodavanjem 7% ribljeg ulja u smjesu za izradbu krmiva. Utvrđen je sličan sastav esencijalnih masnih kiselina u ribljem ulju i u mastima mišića uzgajanih lubina i komarči. Dodatci u vitaminsko–mineralnom premiksu standardizirani su i dodaju se u pojačanim dozama samo u posebnim hranama koje mogu biti obogaćene i imunostimulansima, a namijenjene su za povremenu hranidbu radi podizanja imunosti. Za pokretanje proizvodnje hrane za uzgoj lubina i komarče, osim poznavanja nutritivnih svojstava hrane i sezonskih oscilacija fizioloških potreba uzgajanih riba, potrebno je poznavati dinamiku rasta organizama i, konačno i presudno, prilike na tržištu. Konkurencija i rastući problemi s nabavom sirovina stalno podižu godišnju minimalnu rentabilnu količinu proizvodnje pa je sada potrebno osigurati proizvodnju hrane više od 20 000 tona godišnje s naglaskom na daljnji rast minimalne rentabilne količine.



Author: L. Bavčević - M. Lovrinov -

Source: http://hrcak.srce.hr/



DOWNLOAD PDF




Related documents