PRIVATNI KAPITALISTIČKI FUNDAMENTALIZAM, EKONOMSKI LIBERALIZAM I EKONOMSKA ZNANOSTReport as inadecuate




PRIVATNI KAPITALISTIČKI FUNDAMENTALIZAM, EKONOMSKI LIBERALIZAM I EKONOMSKA ZNANOST - Download this document for free, or read online. Document in PDF available to download.

Economic Review, Vol.57 No.7-8 August 2006. -

Neoliberalizam se, kao najnovija varijanta ekonomskoga liberalizma, u posljednjih tridesetak godina, nametnuo svijetu kao dominantna ekonomsko-politička doktrina društvenoga razvitka, osmišljen prvenstveno sa stajališta interesa i slobode djelovanja privatno-vlasničkoga kapitala, nudeći se kao projekt ekonomske organizacije svijeta na tržišnim osnovama. On zagovara privatizaciju i deregulaciju ekonomskih aktivnosti, liberalizaciju međuna-rodnih ekonomskih tokova i sustavno smanjivanje državnih funkcija u obla-sti ekonomije. Raspad komunizma, kao mogućega alternativnoga sustava i potreba vraćanja mnogih zemalja sa državnim upravljanjem gospodarstva na tržišni sustav, dao je liberalnom pokretu nov snažan zamah. Evoluciju takvih stavova pratio je i podržavao i razvitak ekonomske znanosti, a njezin mu je dominantni smjer služio kao značajna teorijska i ideološka potpora, pa je svoj smisao nalazio u racionalizaciji liberalne doktrine i prakse.Ideološki savez liberalizma i ekonomske znanosti nije, međutim, ostao bez štete za ekonomsku znanost. Ona je time preuzela i liberalne ideološko-političke postulate kao obvezne za ekonomsku znanost uopće, sužavajući je tako na jedan povijesno poseban sustav i na njegovu praksu ekonomske organizacije, proglašujući sve druge povijesnim zabludama. Time se suzio prostor kritičkoga promišljanja suvremenih realnih problema svjetskoga razvitka, a ekonomsku je znanost lišio velikoga dijela njezine intelektualne tradicije, koji se razvio i pokazao u njezinim legitimnim i korisnim znanstve-nim postignućima. Mnogi smjerovi ekonomske znanosti, znanstveni status kojih nije nikada valjano osporen, odrezan je tako od «standardne» varijante i gurnut na marginu ekonomske misli, obrazovanja i praktične primjene. Ideološki je dogmatizam tako postao «standardni» obrazac ekonomskoga mišljenja.No, da bi paradoks bio veći, liberalna koncepcija ekonomije nije u po-vijesti ekonomske misli ništa novo. Ta je koncepcija, razvijena na svršetku 18. i na početku 19. stoljeća na osnovi učenja Adama Smitha, u velikoj mje-ri određena posebnim osobnim i povijesnim okolnostima njezina autora i vremena, i u mnogim je aspektima osporavana od samoga početka, kako sa stajališta njezine vlastite unutarnje logike, tako i sa stajališta njezine nespo-sobnosti da dade adekvatne odgovore na izazove vremena, a posebno krup-nih ekonomskih poremećaja i socijalnih sukoba. Mnogi alternativni smjero-vi nastali su na osporavanju liberalne doktrine i na nuđenju adekvatnijih i prihvatljivijih pristupa i odgovora. Prikazujući povijesni nastanak i razvitak liberalne doktrine, jednako kao i ograničenost njezine suvremene primjene, autor se zalaže za reafi r-maciju slobode i širine ekonomskih istraživanja u širokom povijesnom i društvenom kontekstu, odbacujući ideološke pristranosti. Suočenoj i danas s ne manje zahtijevnim izazovima, to bi ekonomskoj znanosti vratilo vitalnost i znanstveni ugled za praktično rješavanje složenih društvenih problema i smanjilo bi nezadovoljstvo mnogih istakutih ekonomista njezinom sadašnjom ulogom.



Author: Zvonimir Baletić -

Source: http://hrcak.srce.hr/



DOWNLOAD PDF




Related documents