Slavonski dijalekt: između autohtonosti i utjecajaReport as inadecuate




Slavonski dijalekt: između autohtonosti i utjecaja - Download this document for free, or read online. Document in PDF available to download.

Migration and Ethnic Themes, Vol.19 No.1 March 2003. -

U radu se razmatra slavonski dijalekt, i to na svim jezičnim razinama. Posebna se pozornost posvećuje genezi toga štokavskog dijalekta, pa i pitanju njegove raščlanjenosti. Govori slavonskoga dijalekta još se od srednjovjekovnoga razdoblja nalaze na krajnjem sjeveroistoku hrvatskog jezika, to jest nalaze se na sjeverozapadu štokavskoga narječja srednjojužnoslavenskoga dijasistema, a to znači da su oni periferno smješteni i da imaju značajke rubnosti, značajke koje slavonski dijalekt kao i druge zapadne štokavce povezuju s čakavcima i kajkavcima. U slavonskom dijalektu još se uvelike čuva šć, jt, jd, u neznatnoj mjeri čr-, iznimno –l, gotovo redovito očuvan je akut, nerijetko i stariji oblici u množinskim padežima. Vjerojatno je da je inicijalno w plus poluglas rano dalo u-, da je inicijalno vs- dalo sv-, da je samoglasno l dalo u ili možda zatvoreno o te da je praslavensko d’ dalo đ. Ipak je lako moguće da je prethodno u primjerima tipa tuji dolazilo j, koje je u novije doba u Slavoniji slabije zastupljeno nego u hrvatskim štokavskim govorima u Bosni. Svakako su slavonski govori bili vrlo povezani s bosanskima, a to se vidi npr. iz promjene kratkoga i + r u kratko jat + r npr. četjeri; ta je promjena bila stara, još iz doba prije zamjene jata. Posavski govori i u drugim se osobinama poklapaju s nizom bosanskih govora. Nakon velikih seoba u znatnoj su mjeri prekinute veze slavonskih govora s kajkavskima, ali su rezultati tih veza još i danas očiti u pojedinostima. Svakako su u te veze bili najjače uključeni govornici sjeverozapadnih slavonskih govora, jer su tu kajkavci bili susjedi i jer su tu utjecaji drugih štokavskih govora bili slabiji nego u Posavini. Slavonski je razvoj bio prirodan: šwa je dalo a, kao uglavnom i drugdje u štokavštini, stražnji nazal dao je u, kao i drugdje među štokavcima. To je naravno, jer je u doba turske vlasti Slavonija osjetno gubila stanovništvo, pa je već tada privlačila stanovništvo siromašnih krajeva, a to se osobito događalo i poslije. Često su doseljenici bili upravo iz Hercegovine, ikavski Hrvati i ijekavski Srbi, pa su oni djelovali na fizionomiju govora domaćega stanovništva.

fonologija; morfologija; sintaksa; leksik; geneza; raščlanjenost



Author: Josip Lisac -

Source: http://hrcak.srce.hr/



DOWNLOAD PDF




Related documents